Povećani broj djece sa atopijskim bolestima postavio je pred pedijatre, nutricioniste i imunologe potrebu definiranja rizičnih faktora i osmišljavanja preventivnih mjera s ciljem smanjenja prevalencije bolesti.

Brojna istraživanja govore da nasljeđe ima ima bitnu ulogu i osnovni je zadatak već u rodilištu prepoznati djecu kod koje je povećan rizik za razvoj i pravodobna edukacija roditelja o pravilnoj prehrani i ostalim higijenskim mjerama.

Kad su oba roditelja alergičari rizik da dijete bude alergičar je čak 70 %, a nešto manji ako je jedan od roditelja ili netko od bliske rodbine alergičar.

Najčešća alergija kod djece je nutritivna, naročito su česte alergije na proteine kravljeg mlijeka. Ako dojenče s povećanim rizikom za razvoj alergije dođe u doticaj sa stranim bjelančevinama, postoji opasnost da organizam razvije preosjetljivost na te molekule. Obrambeni sustav će biti senzibiliziran na te strane molekule i na svaki ponovni kontakt s njima razvit će se alergijska reakcija, koja se unosom alergena može manifestirati šmrcanjem, kožnim ekcemom sa svrbežom, problemima s disanjem, ili čak probavnim tegobama.

Mnoge znanstvene studije su utvrdile da prehrana slabo alergenim namirnicama u prva 4-6 mjeseci, bitno može smanjiti učestalost i jačinu alergije u prve dvije, tri godine života, a često i za cijeli život.

Dojenje je inače najbolji način prehrane djece, a naročito ga treba poticati i održavati kod takve rizične djece.

Više o alergijama možete pročitati u Hipp savjetovalištu