Anemija u trudnoći

 

Prema podacima WHO, od svih mikronutrijenata, željezo je na prvom mjestu kada se govori o deficitu u organizmu. Nekoliko je čimbenika koji utječu na manjak željeza:

• nedovoljan unos hranom
• loša apsorpcija iz probavnog sustava
• povećani gubitak željeza
• povećane potrebe organizma

U vrijeme burnog rasta i razvoja kao i u trudnoći, žene imaju povećane potrebe za željezom te postoji rizik od anemije. Dakle, trudnoća je stanje specifičnih metaboličkih potreba pa je nužna i specifična prehrana kako bi se izbjegle moguće komplikacije uzrokovane nedostatkom nutrijenata. Naime, nedostatan unos željeza rezultira premalim zalihama pa ni fetus ne može zadovoljiti potrebe za željezom. Time se povećava rizik za komplikacije, veći gubitak krvi u toku poroda, povećani stupanj prijevremenih poroda, niske porođajne težine ploda i perinatalnom smrtnošću.

Trudnička anemija je veliki problem i u industrijaliziranim zemljama, ali i u onima u razvoju. WHO je izvijestila o stupnju učestalosti trudničke anemije. U zemljama u razvoju 35 – 75 % trudnica pati od anemije, a u razvijenim zemljama 18 %.

Zbog rasta i povećanih potreba u trudnoći trudnice su posebno osjetljive na anemiju uzrokovanu nedostatkom željeza. Uočene su brojne negativne posljedice anemije i po majku i po dijete.

Najviše željeza potrebno je tijekom trećeg trimestra, a dostatnu količinu željeza teško je podmiriti iz hrane zbog ograničavajuće prehrane i teške bioraspoloživosti željeza uslijed visokih unosa prehrambenih vlakana i fitata.

Trenutna saznanja indiciraju da je anemija u trudnoći rizični faktor koji može za posljedicu imati prijevremeni porod i nisku porođajnu težinu ploda. Iako se zapravo malo zna o dobrobitima suplementiranog željeza za majku i dijete, ipak je nadopuna prehrane željezom vrlo raširena zdravstvena mjera. Veliki je broj žena širom svijeta koje postaju anemične tijekom trudnoće.

Anemija i porođajna težina ploda

U nekoliko studija promatrana je veza između koncentracije hemoglobina u majčinoj krvi i porođajne težine ploda. Uočen je proporcionalni odnos anemije i težine ploda. Što je veća koncentracija Hb-a, težina novorođenčeta je veća, a tu važnu ulogu ima suplementacija prehrane željezom.


Anemija i prijevremeni porođaj

Postoji puno dokaza o negativnom utjecaju anemije u ranijim fazama trudnoće na pojavu prijevremenog porođaja što ima za posljedicu male porođajne težine ploda.

Klebanoff i sur. proveli su studiju u kojoj su pokazali dvostruki rizik od prijevremenog poroda u anemičnih žena.

Dakle, anemija uzrokovana nedostatkom željeza rizični je faktor u ranoj trudnoći. Prijevremeni porod uvelike utječe i na zdravlje ploda.

Anemija i razvoj živčanog sustava

Anemija uzrokovana nedostatkom željeza u ranim je fazama života povezana sa razvojem živčanog sustava te utječe i na ponašanje. Brojne studije provedene na djeci pokazuju da se radi o ireverzibilnom (nepovratnom) efektu. Ponajviše se to očituje u kemizmu neurotransmitera i organizaciji i morfologiji neuronskih veza.

Mozak iskorištava željezo ovisno o moždanoj regiji, a prolaz željeza kroz krvno-moždanu barijeru je kontroliran. Nedostatak željeza u mozgu ima brojne posljedice sa neurokemijskog i neurobiološkog aspekta.

Dakle, željezo je vrlo važan mikronutrijent za neurološko funkcioniranje i razvoj.

Anemija i rizik od poslijeporođajne depresije (PPD)

Utjecaj anemije na pojavu poslijeporođajne depresije (PPD) nije u potpunosti razjašnjen mehanizam. PPD je ozbiljan poremećaj sa negativnim posljedicama za fizičko i duševno stanje majke i djeteta. Poznati su psihosocijalni faktori koji povećavaju rizik od pojave PPD-e kao naprimjer: predporođajna depresija, briga oko djeteta, temperament djeteta, nedostatak samopoštovanja, slabi socijalni status i dr. PPD može imati dugoročne posljedice u smislu razvojnog i kognitivnog zastoja.

Osim dokaza o tome da poremećaj funkcije štitne žlijezde ima ulogu u pojedinim slučajevima PPD-e, otkrivene su i neke fiziološke varijable koje mogu biti značajni pretkazivač za pojavu tog poremećaja. Jedan od njih je premorenost, a drugi anemija. Anemija potiče umor i povezana je sa dodatnim simptomima poput osjetljivosti, apatije i nemogućnošću koncentracije. Osim toga, nedostatak željeza utječe na metabolizam štitne žlijezde. Dakle, anemija je povezana sa simptomima depresije. Studija čiji je cilj bio potvrditi navedenu hipotezu je uključivala 37 žena koje su tek rodile. Istraživači su posjetili žene u njihovim domovima 7., 14. i 28. dan nakon poroda. Pri svakom posjetu ženama je uzet uzorak krvi kako bi se odredila razina hemoglobina. Anemija je definirana u slučajevima kada je koncentracija hemoglobina < 120 g / L. Osim toga, istraživači su dobili informacije o prehrambenim navikama, prenatalnoj skrbi i radnom statusu pomoću upitnika. Pri posljednjem susretu žene su dovršile ispunjavanje upitnika procijenjujući simptome depresije.

Rezultati studije pokazali su da je rana poslijeporođajna anemija indicirana niskom razinom hemoglobina značajan faktor za razvoj PPD-e.

Niža koncentracija Hb normalna je pojava u zdravoj trudnoći i prvih 3-4 dana nakon poroda. Tada bi koncentracija trebala početi rasti. U 8 žena u ovoj studiji je prilikom posjeta uočeno da se koncentracija Hb nije vratila u normalu. Kod svih 8 žena ubrzo su se pojavili simptomi depresije.

Dakle, anemija može pridonijeti razvoju depresivnog stanja. Neki od simptoma koji su posljedica anemije (pemorenost, iritabilnost, slaba koncentracija) znatno utječu na majčine osjećaje u periodu nakon trudnoće te na odnos prema djetetu.

No, ipak su potrebna daljnja ispitivanja kako bi se sa sigurnošću mogla ustvrditi veza između navedenih parametara.