Potreba za hranjivim tvarima
U trudnoći povećane su potrebe za svim hranjivim tvarima, a posebno za željezom, jodom i folnom kiselinom. Nužno je organizmu osigurati dovoljnu količinu svih hranjivih tvari kako bi se izbjegle posljedice njihova nedostatka. Prehranom treba osigurati unos hranjivih tvari koji zadovoljava potrebe ploda i žene.
U trudnoći metabolizam je pod utjecajem hormona koji preusmjeravaju nutrijente prema placenti (posteljici) i mliječnim žlijezdama. Funkcija bubrega je promijenjena pa je povećano izlučivanje vitamina topivih u vodi. Volumen krvi i kompozicija također se mijenjaju. U trećem trimsetru trudnoće, volumen krvi se povećava za 35-45%, najviše zbog ekspanzije volumena plazme i povećanja mase eritrocita.
Zbog promjena koje se zbivaju u trudnoći („drugo stanje“), prehrana trudnica mora pratiti promjene koje se dođađaju u tijelu žene. U razvoju i rastu nerođenog djeteta, prehrana majke ima važnu ulogu, no to ne znači da majka mora jesti dvostruko veću količinu hrane.
Obzirom da od trenutka začeća pa sve do poroda dolazi do brojnih promjena u organizmu žene, što uključuje pojačani rad organizma, potrebno je dobro uravnotežiti prehrambene komponente (bjelančevine, masti i ugljikohidrate), te potrebne vitamine i minerale. Potrebe majke za određenim vitaminima i mineralima tijekom trudnoće se značajno povećavaju.
No, ono što je dobro u malim količinama, ne mora biti bolje u većim količinama, osobito tijekom trudnoće. Vitamini i minerali u visokim dozama mogu imati štetna djelovanja po organizam. Ovo je osobito vidljivo tijekom trudnoće, i to kod vitamina A i vitamina D, koji ispoljavaju toksične efekte kada se unose u razinama koje nisu u skladu s preporučenim dnevnim količinama.
Dodatne dnevne potrebe za vitaminima i mineralima tijekom trudnoće
Preporučeni dnevni unos hranjivih tvari za trudnice
U trudnoći metabolizam je pod utjecajem hormona koji preusmjeravaju nutrijente prema placenti (posteljici) i mliječnim žlijezdama. Funkcija bubrega je promijenjena pa je povećano izlučivanje vitamina topivih u vodi. Volumen krvi i kompozicija također se mijenjaju. U trećem trimsetru trudnoće, volumen krvi se povećava za 35-45%, najviše zbog ekspanzije volumena plazme i povećanja mase eritrocita.
Zbog promjena koje se zbivaju u trudnoći („drugo stanje“), prehrana trudnica mora pratiti promjene koje se dođađaju u tijelu žene. U razvoju i rastu nerođenog djeteta, prehrana majke ima važnu ulogu, no to ne znači da majka mora jesti dvostruko veću količinu hrane.
Obzirom da od trenutka začeća pa sve do poroda dolazi do brojnih promjena u organizmu žene, što uključuje pojačani rad organizma, potrebno je dobro uravnotežiti prehrambene komponente (bjelančevine, masti i ugljikohidrate), te potrebne vitamine i minerale. Potrebe majke za određenim vitaminima i mineralima tijekom trudnoće se značajno povećavaju.
No, ono što je dobro u malim količinama, ne mora biti bolje u većim količinama, osobito tijekom trudnoće. Vitamini i minerali u visokim dozama mogu imati štetna djelovanja po organizam. Ovo je osobito vidljivo tijekom trudnoće, i to kod vitamina A i vitamina D, koji ispoljavaju toksične efekte kada se unose u razinama koje nisu u skladu s preporučenim dnevnim količinama.
Dodatne dnevne potrebe za vitaminima i mineralima tijekom trudnoće
Preporučeni dnevni unos hranjivih tvari za trudnice
| Žene (25 – 40 godina) | Trudnice |
Energija (kcal) | 1800 - 2000 | 2000 - 2300 |
Vit. A (μg) | 700 | 770 |
Vit. C (mg) | 75 | 85 |
Vit. D (μg) | 5 | 5 |
Vit. E (mg) | 15 | 15 |
Vit. K (μg) | 90 | 90 |
Vit. B1 (mg) | 1,1 | 1,4 |
Vit. B2 (mg) | 1,1 | 1,4 |
Vit. B3 (mg) | 14 | 18 |
Vit. B6 (mg) | 1,3 | 1,9 |
Vit. B12 (μg) | 2,4 | 2,6 |
Folna kiselina (μg) | 400 | 600 |
Pantotenska kiselina (mg) | 5 | 6 |
Biotin (μg) | 30 | 30 |
Kolin (mg) | 425 | 450 |
Kalcij (mg) | 1000 | 1000 |
Fosfor (mg) | 700 | 700 |
Magnezij (mg) | 315 | 350 |
Željezo (mg) | 18 | 27 |
Cink (mg) | 8 | 11 |
Fluor (mg) | 3 | 3 |
Jod (μg) | 150 | 220 |
Selen (μg) | 55 | 60 |
Krom (μg) | 25 | 30 |
Bakar (μg) | 900 | 1000 |
Mangan (mg) | 1,8 | 2 |
HiPP Bio-uzgoj