Špinat, riznica nutrijenata
Pretpostavlja se da potječe s Bliskog istoka gdje raste kao samonikla biljka.
Najprije se uzgajao u Perziji, a u 7. stoljeću je stigao u Kinu kao poklon od kralja Nepala.
U Europi se počeo uzgajati relativno kasno, tek početkom 11. stoljeća.
Sastav i hranjovost špinata
Špinat je prava riznica vrijednih nutrijenata.
Bogat proteinima, mineralnim tvarima željezom, magnezijem i fosforom nudi ogromne zalihe hranjivih tvari u odnosu na svoju kaloričnu vrijednost.
Špinat je odličan izvor nutrijenata poput vitamina C i E, betakarotena, mangana, cinka i selena, koji brane organizam od brojnih bolesti povezanih s antioksidativnim stresom. To je posebno važno za zdravlje krvnih žila, koje su sklone upalnim procesima.
Jedna šalica kuhanog špinata sadrži šest puta dnevne preporučene količine vitamina K koji je također ključan za zdravlje kostiju.
Tamnozeleno lisnato povrće poput špinata jedno je od najmoćnijih boraca protiv raka, a neke vrste te bolesti pomaže i liječiti.
Osim toga, špinat:
- potiče probavu i sprečava zatvor
- pomaže kod mršavljenja
- normalizira razinu šećera u krvi
- poboljšava funkciju mozga
- dobar je lijek za anemiju
Zašto je špinat važan za bebe?
Špinat je jedan od najboljih izvora esencijalnih minerala potrebnih za rast i razvoj.
Špinat sadrži visoku količinu kalcija i magnezija koji su neophodni za razvoj kostiju.
Sadrži i visoku količinu željeza potrebnog za proizvodnju hemoglobina i kalija, neophodnog za razvoj mozga.
Osim mineralnih tvari špinat je važan kao izvor vitamina, posebno vit. C, A, tijamina, riboflavina,vitamina E i K.
Svaki od tih vitamina igra važnu ulogu u razvoju tjelesnih funkcija kod dojenčeta.
Špinat sadrži značajnu količinu dijetalnih vlakana koja prirodnim putem čine stolicu mekšom.
Osim toga važan je i antimikrobni učinak špinata, koji pozitivno utječe na infekcije, a posebno kod infekcija urinarnog trakta koje su vrlo česte kod djece.
