Imunološki sustav je vlastiti sustav obrane tijela protiv infekcija koje izazivaju patogeni kao što su bakterije i virusi. Ljudski imunološki sustav sprječava većinu napada izvana, a da to uopće ne primjećujemo. Tek kada se pojave simptomi kao što su kašalj, curenje iz nosa, mučnina, proljev i vrućica, primjećujemo da se naš imunološki sustav bori protiv stranih tijela i pokušava ih neutralizirati.
Naš imunološki sustav štiti tijelo od infekcija i komplicirani je sustav interakcija između organa, stanica i molekula, od kojih svaka ima svoju specifičnu ulogu. Crijevna flora i crijeva tu igraju vrlo važnu ulogu. Crijeva dojenčadi su još uvijek nezrela i nedovoljno kolonizirana "dobrim" bakterijama koje štite od patogena. Stoga, imunološki sustav djeteta, u maternici i ubrzo nakon rođenja, još nije u stanju učinkovito se boriti protiv patogena. Dijete ovisi o takozvanom "pasivnom imunitetu". Dojenče prima ovu zaštitnu funkciju putem majčinih antitijela i drugih imunološki aktivnih tvari prisutnih u majčinom mlijeku. Kolostrum, prvo mlijeko koje se izlučuje u prvim satima i danima nakon rođenja, sadrži mnogo tih važnih antitijela.
Tijekom prvih mjeseci nakon rođenja razvija se djetetova crijevna mikroflora uz pomoć prirodnih, probiotičkih kultura bakterija mliječne kiseline (npr. laktobacila ili bifidobakterija) te prebiotičkih prehrambenih vlakna (oligosaharidea majčinog mlijeka) koje dojenče dobiva putem majčinog mlijeka. Ti prebiotici služe kao "hrana" za korisne kulture bakterija mliječne kiseline.
Zbog toga suvremena mliječna hrana za dojenčad također sadrži prirodne kulture bakterija mliječne kiseline i prebiotičke oligosaharide, koji djeci koja nisu dojena omogućuju razvoj zdrave crijevne mikroflore koja je toliko važna za imunološki sustav.
Vitamin D za jake kosti